Stigle su niže temperature, vrijeme je blagdana, trgovi i kuće su okićeni, a vesela glazba nam popravlja raspoloženje. Idealno je razdoblje da uživamo u druženju s dragim ljudima, da pripremamo razne slane i slatke delicije, da pomognemo potrebitima u svojoj zajednici, da nađemo mir u sebi i oko sebe.
Običaj koji se iz daleke prošlosti sačuvao do danas jeste običaj sijanja Božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Prema vjerovanju da uspješno žito simbolizira obilnu žetvu u narednoj godini, novi život i novi kruh, obitelji se trude da iz godine u godinu imaju gustu i zelenu pšenicu koja će biti najljepši ukras na blagdanskom stolu.
Žitarice i proizvodi od žitarica predstavljaju važan izvor ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala. Prema tri važna principa nutricionističke struke: raznolikosti, umjerenosti, uravnoteženosti, svakodnevno nam treba oko 6 serviranja žitarica, a jedno serviranje podrazumijeva 1 krišku kruha, pola šalice kuhane riže/ječma/pšenice, pola šalice integralne tjestenine, pola šalice žitne kaše kao što su zobene pahuljice, palenta ili heljdina kaša.
Jelo keškek, keške ili ćeške također keškag, kiškak ili kaškek, je naziv za tradicionalno jelo od piletine i variva od pšenice ili ječma (geršla) karakteristično za balkanske zemlje. U Bosni i Hercegovini keške se najčešće pravi u vrijeme božićnih blagdana, a u Turskoj se keškek priprema za vjenčanja, obrezivanja i vjerske praznike. Mnoge obitelji u našoj regiji keškek jedu za doručak u Božićno jutro.
Za osjećaj doma vežemo miris i okus domaćeg kruha i pogače. Recepture variraju od obitelji do obitelji i svi imaju svoj zaštitni znak: kombinaciju brašna i/ili dodavanje sjemenki. Zatim se s generacije na generaciju prenose recepti za kruh, pogaču, kiflice i kolače.
Za Pravoslavni Božić, početak obroka počinje lomljenjem pogače, tzv. Česnice, u kojoj je skriven novčić (zamotan u aluminijsku foliju). Vjeruje se da će osoba koja u svom odlomljenom komadu pronađe novčić, živjeti u blagostanju naredne godine. Uz brojne suhe kolače, kuglof je jedan od najjednostavnijih, najukusnijih, ali i jedan od najsvečanijih kolača. Kuglof često krasi naše stolove, a osobito se priprema u ovo blagdansko vrijeme. Dodavanjem čokolade, ruma ili kandiranog voća, možemo praviti različite opcije po svačijem ukusu.
Koliko god blagdanska trpeza bila raznolika i ukusna, ipak je poželjno biti umjeren i uravnotežen. Preporučljivo je ukomponirati integralne žitarice kao prilog ribi i mesnim jelima ili spremati kiflice ili kruh od integralnog brašna radi većeg unosa vlakana i adekvatnije probave hrane. Nemojte zaboraviti ni osobe oboljele od celijakije ili alergične na proteine iz pšenice, za koje se može spremiti bezglutenski kruh od deklariranog bezglutenskog brašna. Budite oprezni kod pripreme bezglutenskog kruha, koristite kuhinjsko posuđe isključivo za pripremu bezglutenskih jela, te ga ne režite istim nožem i na istoj (drvenoj) dasci na kojem se rezao kruh od žitarica koje sadrže gluten, radi rizika od kontaminacije. Također, bezglutenski kruh ili pogačice servirajte na poseban tanjur i na drugi dio stola.
Kako bi naša prehrana i u blagdansko vrijeme bila raznolika i uravnotežena, uz žitarice nam svaki dan trebaju voće i povrće, izvori proteina (meso, riba, jaja, leguminoze), mlijeko i mliječni proizvodi, izvori masnoća, a kao najzdravije piće na svijetu i za sve nas – VODA!
Sretni blagdani i dobar tek!