NOVOSTI

Neodoljivi kroasani

Volite li kroasane? Naravno da volite, jer ovom širom svijeta omiljenom pecivu malo tko može odoljeti. Idealni kao zalogaj uz šalicu kave ili nekog drugog napitka, istovremeno mekani i neodoljivi, kroasani su prepoznatljivi čim ih ugledate na stolu.

Ovaj puta donosimo 9 zanimljivosti o kroasanima koje možda niste znali, pa ih svakako provjerite.

1. NASTALI SU U AUSTRIJI

Iako su danas francusko nacionalno pecivo, predaja kaže kako su kroasani zapravo nastali u Austriji za vrijeme turske opsade Beča 1863. godine. Tamošnji su pekari, kaže priča, na vrijeme primijetili i upozorili kako Turci namjeravaju napasti grad, te su tako pomogli njihovoj odbrani. Kako bi obilježili taj događaj pekari su osmislili kroasan prema turskom  najpoznatijem simbolu u obliku polumjeseca. U Francuskoj je kroasan postao poznat zahvaljujući supruzi Luja XVI, Mariji Antoaneti. To austrijsko pecivo su Francuzi zbog njegova oblika preimenovali u Croissant de lune. 

2. IMAJU TAJNU VEZU S OSNIVAČEM POZNATIH NOVINA
O načinu kako je kroasan postao popularan u Francuskoj postoji više priča. Po jednoj od njih najzaslužniji je August Zang, austrijski artiljerijski časnik koji je kasnije postao poznati poduzetnik. Osnovao je poznate bečke novine Die Presse, ali se bavio i pekarstvom te u Parizu otvorio bečku pekarnicu. Njegov austrijski kipfel francuski su pekari ubrzo kopirali i stvorili croissant. 

3. PARIŠKI PEKARI PEKLI SU IH ZA MARIJU ANTOANETU
Prema drugoj priči kroasan je u Pariz nešto ranije donijela Marija Antoaneta, kćer austrijske carice Marije Terezije koja se udala za francuskog kralja Luja XVI. Tada petnaestogodišnja austrijska princeza i buduća francuska kraljica 1770. godine navodno je od francuskih kraljevskih pekara tražila da točno kopiraju izradu njenog omiljenog bečkog peciva.

4. NA POČETKU SU KROASANI BILI PECIVO SAMO ZA BOGATE
Kroasani su na početku bili pecivo prije svega namijenjeno bogatima, te luksuzan proizvod koji su svatko nije mogao priuštiti. No tijekom 19. stoljeća kroasan se toliko raširio da je do njegovog kraja postao omiljeno pecivo srednje klase. Bogati su u to vrijeme preferirali slatki brioš, koji ipak nikada nije dosegao popularnost kroasana.

5. POSTOJE U RAZNIM KOMBINACIJAMA
Kroasani su postali temeljem tzv. francuskog doručka, no do danas ih možemo naći u zaista najrazličitijim ukusnim kombinacijama. Osim običnih kroasana koji se sastoje samo od peciva postoje i razne varijante kao što su one punjene sa sirom, šunkom ili pak s oba sastojka.

6. ČOKOLADNI KROASANI POSEBNA SU SORTA, A EVO I ZAŠTO
Kad je riječ o slatkim varijantama prevladavaju pekmez i čokolada, no ovaj potonji naziva se Pain au chocolat, odnosno čokoladni kruh, budući da najčešće nije u obliku polumjeseca. Ipak, po svojem okusu definitivno je riječ o kroasanu.

7. NISU ISTO ŠTO I LISNATO TIJESTO
Iako njihovo tijesto nalikuje lisnatom tijestu ipak je sasvim drugačije, a uz to i ukusnije. Naime, osim brašna, maslaca, vode i soli koji su osnovni sastojci za lisnato tijesto, kroasani sadrže i jaja, šećer, mlijeko i kvasac.

8. IMAJU SVOJ NACIONALNI PRAZNIK
Kroasani imaju i svoj praznik. Riječ je o 30. siječnju koji se u SAD-u slavi kao Nacionalni dan kroasana što pokazuje u kojoj mjeri je ovo fino pecivo danas postalo neopterećeno državnim granicama.

9. VARIJANTE POSTOJE U MNOGIM ZEMLJAMA, PA I U TURSKOJ
Svoje nacionalne podvarijante kroasana, ili peciva nastalih po uzoru na njega, imaju Argentina, Italija, Poljska, Portugal i Španjolska. Zanimljivo, kroasan svog bliskog rođaka ima i u Turskoj pod nazivom Ay Çöreği – riječ je o pecivu koje se puni sa cimetom, orasima, lješnjakom, kakaom i grožđicama, a jede se za doručak ili uz čaj, baš kao i originalni kroasani.

* tekst preuzet sa bloga ReceptturasI

Mlini d.o.o.

Struge bb 88306 Gabela

Čapljina, BiH